VEGETARIJANSKA PREHRANA (1. dio)
25 svi 2017

VEGETARIJANSKA PREHRANA (1. dio)

Među sportašima vegetarijanstvo je zastupljenije u sportovima izdržljivosti jer se lakše ostvaruje veći ugljikohidratni unos u odnosu na proteinski (iako su i neki vrhunski amaterski, ali i profesionalni body builderi vegetarijanci). Unos ugljikohidrata među omnivorima često je  <50% kcal, među lakto-ovo vegetarijancima 50-55%, a među veganima 50-65%. Studija s 9242 trkača navodi da je među njima bilo 289 lakto-ovo vegetarijanaca (*) i 62 vegana (**). Osim zbog većeg unosa ugljikohidrata, sportašu vegetarijanstvo može biti privlačno kao preporučljiv način nadzora tjelesne energije. Lakto-ovo vegetarijanstvo samo po sebi rezultira smanjenim unosom energije, a ne iziskuje dodatnu posvećenost brojanju kalorija. Ujedno osigurava veći unos prehrambenih vlakana, vitamina A, C i E, riboflavina, folata, kalcija, magnezija, željeza i kalija, manji unos ukupnih i zasićenih masti te kolesterola. Adekvatno isplanirane vegatarijanske/veganske nutritivne potrebe mogu naći svoje mjesto kod fizički aktivnih pojedinaca, ali se ne preporučuju krajnosti poput frutarijanstva.

Vegetarijanska prehrana ima neutralan (niti izraženo pozitivan, niti negativan) utjecaj na sportske rezultate. Pri odlučivanju o prelasku na vegetarijansku prehranu potrebno je uzeti u obzir nedostatke, ali i prednosti poput činjenice da vegetarijanska prehrana osigurava obilje antioksidansa i npr. 34 % više magnezija u odnosu na prehranu omnivora, a poznato je da su potrebe za magnezijem povećane 10 – 20 % uslijed gubitka znojem i urinom tijekom zahtjevne tjelesne aktivnosti pa se magnezij smatra potencijalno limitirajućim elementom sportske izvedbe.

(*) osoba koji se osim namirnicama biljnog porijekla hrani i životinjskim proizvodima, posebno mlijekom i njegovim prerađevinama, jajima i medom.

(**) osoba koja se hrani namirnicama isključivo biljnog porijekla.

Izvor: Sportska prehrana / Zvonimir Šatalić, Maroje Sorić, Marieta Mišigoj-Duraković